20-04-2014, 05:36 PM
Ево један хрватски извор о бомбардовањима Загреба:
Dok su na njemačke gradove bacane zapaljive bombe na civilne ciljeve, u hrvatskima su mete bile pruge, aerodromi i proizvodni pogoni. Zato su i gađani Zagreb, Brod, Vinkovci, Sisak, a mnogo manje drugi gradovi. Činjenica da je u tim bombardiranjima bilo civilnih žrtava velika je tragedija, ali te su žrtve bile neizbježne zbog nepreciznosti tadašnjih bombi. Jasno je da bi bez takvih bombardiranja saveznici mnogo teže slomili njemački otpor.
Napad na Zagreb
No, komentator u “Ognjevima s neba” tvrdi da je Zagreb “sustavno bombardiran”, što implicira da se bombardiralo mnogo više od komunikacija i aerodroma, a nije tako.
Evo kako bi trebalo opisati bombardiranja Zagreba: već se od rujna 1943. znalo da predstoje bombardiranja. Neki je astrolog prorekao da se to neće dogoditi “prije početka ožujka” (i nije se puno prevario!). U listopadu Zapovjedništvo grada Zagreba izdaje precizne upute o ponašanju za vrijeme bombardiranja, potkraj godine najavljuje se probno gašenje svjetala te “ispitivanje sirena za uzbunjivanje”.
Prvi napad na Zagreb dogodio se 22. veljače: glavne su mete bili aerodrom na Borongaju i Glavni kolodvor, kao i pruga koja se od kolodvora pružala na istok i zapad. Tada su pogođeni i Tkalčićeva, Opatovina, zgrada socijalnog osiguranja u Mihanovićevoj, dominikanski samostan na Koloniji (u Kontakovoj, gdje su stradala osmorica redovnika), tvornica ulja u Držićevoj (na mjestu današnje produžene Branimirove) i druge lokacije. Osim nekolicine, sve su bombe, dakle, padale po ciljevima ili neposredno uz njih . Aerodrom na Borongaju, ključan u njemačkim ratnim naporima na širem prostoru, bio je potpuno srušen i do svibnja je bio izvan upotrebe, čime je bombardiranje postiglo cilj.
Dok su na njemačke gradove bacane zapaljive bombe na civilne ciljeve, u hrvatskima su mete bile pruge, aerodromi i proizvodni pogoni. Zato su i gađani Zagreb, Brod, Vinkovci, Sisak, a mnogo manje drugi gradovi. Činjenica da je u tim bombardiranjima bilo civilnih žrtava velika je tragedija, ali te su žrtve bile neizbježne zbog nepreciznosti tadašnjih bombi. Jasno je da bi bez takvih bombardiranja saveznici mnogo teže slomili njemački otpor.
Napad na Zagreb
No, komentator u “Ognjevima s neba” tvrdi da je Zagreb “sustavno bombardiran”, što implicira da se bombardiralo mnogo više od komunikacija i aerodroma, a nije tako.
Evo kako bi trebalo opisati bombardiranja Zagreba: već se od rujna 1943. znalo da predstoje bombardiranja. Neki je astrolog prorekao da se to neće dogoditi “prije početka ožujka” (i nije se puno prevario!). U listopadu Zapovjedništvo grada Zagreba izdaje precizne upute o ponašanju za vrijeme bombardiranja, potkraj godine najavljuje se probno gašenje svjetala te “ispitivanje sirena za uzbunjivanje”.
Prvi napad na Zagreb dogodio se 22. veljače: glavne su mete bili aerodrom na Borongaju i Glavni kolodvor, kao i pruga koja se od kolodvora pružala na istok i zapad. Tada su pogođeni i Tkalčićeva, Opatovina, zgrada socijalnog osiguranja u Mihanovićevoj, dominikanski samostan na Koloniji (u Kontakovoj, gdje su stradala osmorica redovnika), tvornica ulja u Držićevoj (na mjestu današnje produžene Branimirove) i druge lokacije. Osim nekolicine, sve su bombe, dakle, padale po ciljevima ili neposredno uz njih . Aerodrom na Borongaju, ključan u njemačkim ratnim naporima na širem prostoru, bio je potpuno srušen i do svibnja je bio izvan upotrebe, čime je bombardiranje postiglo cilj.