[Bacvanin]

Dokumentarna serija Ruski rat - krv na snegu

Drugi svjetski rat na području bivšeg Sovjetskog Saveza ostaje trajno fascinantna tema u svijetu povijesne znanosti. Povijesna zbivanja često puta bivaju nezahvalna tematika za dokumentarnu adaptaciju, no ova izvanredna serija nastala u britansko-ruskoj koprodukciji čini značajnu iznimku.

Serija u deset epizoda donosi detaljan pregled povijesnih zbivanja uz uporabu ranije neiskorištenog arhivskog, dokumentarnog i drugog povijesnog gradiva. Osnovna tema jest borba sovjetskog naroda u krvavom ratu protiv nacističke Njemačke, te istodobno jednako okrutna borba sovjetskog vođe -- Josifa Visarionoviča Staljina protiv vlastita naroda i njegova strahovlada u razdoblju 1924-1953. U tom je vremenu Staljin smaknuo oko 20 milijuna sovjetskih građana, dok je približno toliko izgubilo živote tijekom rata. U seriji sudjeluju i svjedoci tih zbivanja, te imanentni ruski povjesničari, poput profesora Dimitrija Volkogonova.

Serija je 1998. prikazana na HTV-u, te će sigurno biti zanimljiva onima koji je još nisu imali prilike vidjeti, a zanimaju ih dokumentarne serije ovog tipa.

Prva epizoda:

PADA MRAK

Nakon Lenjinove smrti 1924. dolazi do borbe za vodstvo u SSSR-u. Lenjin je prije smrti sastavio oporuku -- vidovitu opomenu protiv Staljinovog bolesno ambicioznog uma. Unatoč tomu, Staljin se uspinje na ljestvici moći i započinje borbu protiv sovjetskih naroda, napadajući seljaštvo i stojeći iza brojnih političkih umorstava. Netom prije rata s nacističkom Njemačkom Staljin izvodi veliku čistku Crvene Armije...

Druga epizoda:

PET MINUTA PRIJE DVANAEST

Kasnih 30-ih godina 20. stoljeća Hitlerova politika u Europi postaje sve agresivnija. Tijekom Španjolskog građanskog rata (1936-1939) Hitler i Staljin potpomažu zaraćene strane, a u to vrijeme Staljinove čistke u Sovjetskom Savezu dosežu vrhunac. U samo predvečerje Drugog svjetskog rata Hitler i Staljin zaprepastili su svijet potpisanim Sporazumom o nenapadanju, čime su postali saveznici. Nakon što Hitler u rujnu 1939. napada i osvaja Poljsku, Staljin uzima svoj dio kolača. Tada dolazi i do zloglasnog masakra poljskih časnika i inteligencije u Katinskoj šumi, kojeg su po Staljinovom nalogu izvršili Sovjeti. No kako se približava lipanj 1941, sovjetskom vojnom vrhu postaje očito da nacistička Njemačka kani napasti SSSR i prekršiti Sporazum. 21. lipnja 1941. moskovski maturanti slave do kasno u noć. Te je noći Josif Staljin po običaju kasno otišao na počinak, zanemarivši sva upozorenja o predstojećem napadu, a za nekoliko je sati uslijedio početak kataklizme...

Treća epizoda:

GOTI IDU NA ISTOK

Kada je nacistička Njemačka 22. lipnja 1941. operacijom Barbarossa napala Sovjetski Savez, prvi dani rata uslijed opće sovjetske nepripremljenosti dovode do posvemašnjeg kaosa i zbrke. Crvena Armija se masovno povlači i Nijemci zarobljavaju čitave postrojbe. Staljin je tih prvih dana bio posve zatečen, te se u apatiji povukao u svoju daču nedaleko od Moskve. Sovjetski gradovi Minsk, Kijev i Smolensk padaju jedan za drugim u ruke nacista. Staljina je politbiro predvođen Molotovom i Berijom ipak uspio povratiti u stvarnost, te on ubrzo potpisuje zloglasnu zapovijed br. 220 kojom se izričito zabranjuje svako povlačenje i predaja svih sovjetskih časnika i vojnika. Ta je zapovijed osim parole 'Ni korak nazad!' osudila i supruge i rodbinu svih onih koji bi bili zarobljeni na prisilan rad u gulazima. Njemačka se ratna sila krajem godine približava središtu Moskve. No Hitler se preračunao. Zbog neplaniranog napada na Jugoslaviju i Grčku u proljeće 1941, napad na Sovjetski Savez je pomaknut. Kako je temperatura bivala sve niža, a nakon jesenjih kiša javila se i oštra ruska zima za koju njemačke trupe nisu bile spremne, postaje očito da bi Sovjetima najvažniji saveznik u času kad cijela Europa strepi nad sudbinom Moskve moglo biti vrijeme...

Četvrta epizoda:

IZMEĐU ŽIVOTA I SMRTI

Krajem 1941. nacističke su trupe dospjele do predgrađa Moskve. Ruska zima u tom ključnom trenutku zaustavlja napredovanje Wehrmachta. U okruženju se našao Lenjingrad koji biva posve odsječen od ostatka Sovjetskog Saveza. Opsada će trajati gotovo dvije i pol godine i izazvati uslijed oštrih zima, bombardiranja i nedostatka namirnica veliku glad i ogroman broj umrlih. Na moskovskom bojištu Crvena Armija kreće u snažan protunapad...

Peta epizoda:

BORBA IZNUTRA

Početak nacističke okupacije na golemom području Sovjetskog Saveza značio je za brojne sovjetske građane oslobađanje od Staljinova jarma, te su u početku naivno vjerovali da će im Hitler donijeti oslobođenje. No prava narav nacističke okupacije biva ubrzo otkrivena u punini svoje brutalnosti, posebice u istrjebljenju Židova. Veliki sovjetski gradovi postaju geta, a posebne njemačke jedinice sustavno ubijaju židovsko stanovništvo. Jedan od najvećih masakra te vrste zbio se u rujnu 1941. u guduri Babi Jar pokraj Kijeva. Unatoč svim poteškoćama, sovjetski narodi ubrzo formiraju partizanske odrede koji počinju pružati aktivan otpor okupatoru. Staljin nakon početnog oklijevanja počinje pružati logističku potporu ruskim partizanima...

Šesta epizoda:

UZAVRELI KOTAO

Nacističke snage 1942. započinju prodor put Kavkaza i tamošnjih bogatih naftnih polja. Uslijed njemačkog okruživanja Staljingrada, Staljin novom zapovijedi pod prijetnjom smrti zabranjuje svako novo povlačenje. Provođenje ove zapovijedi nadziru posebni odredi NKVD-a. U Staljingradu dolazi do višemjesečne bitke za svaku gradsku ulicu...

Sedma epizoda:

CITADELA

U proljeće 1943. dolazi do kratkotrajne pat pozicije na ruskom bojištu. Nacističke snage za područje svoje nove ofanzive odabiru plodnu žitnicu u blizini grada Kurska. No sovjetska ratna proizvodnja, sada u sigurnom zaklonu od njemačkih bombardera, dobiva novi polet i izrađuje nove tenkove. Tijekom srpnja i kolovoza dolazi do najveće tenkovske bitke u povijesti ratovanja u kojoj Sovjeti premoćno pobjeđuju. Staljin trijumfira i na vanjskopolitičkom planu...

Osma epizoda:

LAŽNA ZORA

Pobjede Crvene armije nastavljaju se i tijekom 1944. Oslobađaju se sovjetski gradovi poput Lenjingrada, koji je od 1941. u obruču preživio tri jake zime. No vječno sumnjičavi Staljin sada odlučuje kolektivno kazniti preživjele sovjetske građane na okupiranim područjima, sumnjajući da su surađivali s nacistima. Sovjetska vojska nadire u zemlje istočne Europe i tamo uspostavlja satelitske režime. Otkriće nacističkih logora smrti na području Poljske skreće pozornost svijeta sa netom otkrivenih pobijenih poljskih časnika koji su po Staljinovoj naredbi umoreni u Katinskoj šumi. U veljači 1945. tijekom konferencije na Jalti postaje očito da su Staljinovi teritorijalni apetiti u istočnoj Europi nezasitni...

Deveta epizoda:

PAD SVASTIKE

U prvim mjesecima 1945. nacistička se Njemačka nalazila na rubu poraza dok ruske trupe nezaustavljivo napreduju prema Berlinu. Tih posljednjih dana Trećeg Reicha Hitler mobilizira starce i djecu u očajničkom pokušaju da obrani samo srce svoga carstva. Nakon osvajanja Berlina, Hitlerova samoubojstva i kapitulacije Njemačke u Europi, Staljin marginalizira velikog sovjetskog vojskovođu i pobjednika generala Žukova. Saznajemo i podatke o konačnoj sudbini Hitlerovih posmrtnih ostataka...

Deseta epizoda:

KULT LIČNOSTI

U poratnim godinama nakon pobjede u Drugom svjetskom ratu, Staljinov kult ličnosti sve se više širi u Sovjetskom Savezu. No nakon pobijeđenog vanjskog neprijatelja, ostarjeli Staljin usmjerava svoju sve veću paranoju po tko zna koji put prema vlastitom narodu. Uhićenja i denuncijacije ponovo postaju svakodnevica kao tijekom 1930-ih. Početkom 1953. Staljin je počeo pripremati odstrel svojih najbližih suradnika, Berije i Molotova, a istovremeno se počelo progoniti ugledne liječnike židovskog podrijetla. Započele su pripreme za novu veliku čistku, no u ožujku Staljin iznenada umire, čime je okončana njegova gotovo tridesetogodišnja vladavina. Pri kraju ove epizode doznajemo detalje o Staljinovoj smrti. Zanimljivo je da je prije nekoliko godina skupina američkih i ruskih povjesničara ustvrdila da je Staljin najvjerojatnije trovan varfarinom, otrovom koji izaziva moždani udar. Najvjerojatniji kandidat odgovoran za trovanje je Lavrentij Berija, koji se bojao da će skončati u novoj čistki. Tu je tezu naveo i Hruščov u svojim memorima.