10-02-2021, 01:36 PM
(10-02-2021, 12:41 PM)Mitic Пише: Нађох неки чланак о стогодишњици Великог рата.
Непосредно по објави рата, први страни лекар који је дошао у Србију је био руски хирург, па су онда дошли лекари из Француске и Велике Британије. Прва је била руска лекарска мисија.
Neposredno po objavi rata, ruska vlada je poslala srpskoj Vrhovnoj komandi hirurga dr Sergeja Sofoterova
(Сергей Софотеров), koji je predstavljao i rusko Društvo Crvenog krsta [7, 8]. Sa sanitetskim materijalom i
opremom poslato je 8 milosrdnih sestara, 2 bolničara i pomoćno osoblje [7]. Tokom perioda 1914–1915. delovale su 4 ruske misije sa 16 lekara i velikim brojem medicinskih sestara [8]
U toku 1914. i 1915. godine, osim gubitaka i ranjavanja u borbama, dolazi do epidemije sva tri tipa
tifusa (pegavog tifusa, tj. pegavca [typhus exanthematicus], trbušnog tifusa [typhus abdominalis] i povratnog tifusa [febris recurrens]), od koga umire 35.000 vojnika i 100.000–200.000 civila [5, 6]. Kada je epidemija uzela maha, zvanično je zatražena pomoć od savezničkih zemalja [6].
U Srbiju tom prilikom dolazi 200 stranih lekara i 500 školovanih bolničarki [6]. Na poziv predsednika
Vlade, Nikole Pašića, odazvalo se 100 lekara iz Francuske [6, 9], dok je iz Engleske došlo 30 lekara koji su imali iskustva u lečenju pegavog tifusa [6].
https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf...02083V.pdf
Имењаче, и пре Сарајевског атентата је било иностраних лекара у Србији. На пример, британске сестре су биле у Моравској војној болници у Нишу и сузбијале колеру која је опстала веома дуго. У Београду су били Холанђани. У Скопљу су били Грци.