Оцена Теме:
  • 3 Гласов(а) - 5 Просечно
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

NSA može da prati sve što radite na internetu
#1

Mnogo puta ponovljene tvrdnje američkih političara kojima je pokušano da se minimizira šteta nastala zbog skandala u koji je upletena američka Nacionalna agencija za bezbednost (NSA), da su podaci koje su prikupljale američke vlasti praćenjem internet komunikacije i telefonskih razgovora američkih građana i internet korisnika širom sveta samo metapodaci, pale su u vodu. Mnogi ugledni stručnjaci ukazivali su na to da je čak i prikupljanje metapodataka veoma opasno.

Edvard Snouden, bivši saradnik CIA-e, koji je početkom juna dostavio medijima dokumente o tajnom programu Prizma, sada je doveo u pitanje i ono malo kredibiliteta američke obaveštajne službe, dostavljajući britanskom Gardijanu dokumentaciju koja dokazuje ono što je i ranije tvrdio - da u rukama NSA nisu samo metapodaci.

Dokumenti otkrivaju postojanje još jednog programa pod nazivom XKeyscore. Reč je o sistemu koji omogućava analitičarima NSA da pregledaju velike baze podataka koje uključuju elektronsku poštu, razgovore i istoriju pretrage miliona korisnika interneta. Razlika između Prizme i XKeystore nije jedino u tome što se u okviru ovog prvog prikupljaju samo metapodaci, već mnogo važnije od toga je da Prizma omogućava “samo” analizu sačuvanih podataka, dok XKeystore omogućava analitičarima NSA da prate sve što korisnik radi na internetu u realnom vremenu.

Prema američkom zakonu, NSA mora da dobije sudski nalog samo ako je predmet praćenja američki građanin, ali ne i ako je reč o presretanju komunikacije Amerikanaca sa stranim državljanima. Međutim, XKeyscore pruža tehničke mogućnosti za široki elektronski nadzor bez sudskog naloga pri čemu su podaci koji identifikuju korisnika, kao što je email ili IP adresa, poznati analitičarima.

Dokumenti koje je dostavio Snouden otkrivaju i postojanje alata DNI Presenter koji koristi NSA za pregled sadržaja elektronske pošte kao i sadržaja razgovora i privatnih poruka korisnika Facebook-a, kao i analizu internet aktivnosti i pretrage korisnika, ali takođe omogućava i uvid u u IP adrese svih posetilaca web sajta koji je zanimljiv analitičarima NSA.

Dokumenti dokazuju i ranije tvrdnje Snoudena da je sedeći za svojim stolom u kancelariji, mogao da prisluškuje bilo koga, pa i predsednika ukoliko bi imao njegov lični email. Dovoljno je da se prijavite na sistem i popunite kratak obrazac sa obrazloženjem zašto su vam potrebni odrđeni podaci.

Infrastrukturu sistema čini 500 servera koji su raspoređeni na svim kontinentima, na teritorijama savezničkih država ali i u državama poput Rusije i Kine.

Programom XKeystore se kontinuirano prikuplja ogromna količina podataka pa se ovi podaci mogu čuvati veoma kratko, svega tri do pet dana, za razliku od metapodataka koji ostaju sačuvani 30 dana. Da bi rešila taj problem, NSA je razvila sistem koji omogućava analitičarima da sačuvaju “zanimljiv” sadržaj u drugim bazama podataka, u kojima se ti podaci mogu čuvati i godinama.

Iz NSA su reagovali na ova nova otrkića tvrdnjom da je pristup programu XKeyscore, kao i svim alatima za analizu podataka kojima raspolaže agencija, ograničen samo na osoblje koje ima određene zadatke koji zahtevaju takav pristup. Pored toga, tvrde iz NSA, postoji i nekoliko nivoa provere u okviru sistema koji srečavaju moguće zloupotrebe.

"Aktivnosti NSA su usmerene i specijalno se primenjuju samo protiv legitimnih stranih obaveštajnih meta i to kao odgovor na zahteve naših lidera za pribavljanje informacija neophodnih za zaštitu naše nacije i naših interesa", kažu iz NSA.

Međutim, najveći problem u svemu ovome, bar kad je reč o Amerikancima, je da nema stvarnog nadzora nad onim što NSA može da radi prateći korisnike interneta.

Clanak sa sajta Informacija

Овај програм разликује се од других до сада обелодањених програма које САД користе за надзор на интернету јер омогућава претрагу практично сваке онлајн активности.
Одговори
#2

NSA otpušta 90% sistem administratora

General Kit Aleksander, direktor američke Nacionalne agencije za bezbednost (NSA), najavio je da će agencija ubuduće koristiti automatizovane kompjuterske sisteme koji će zameniti sistem administratore kako bi se broj zaposlenih koji imaju pristup tajnim informacijama sveo na minimum.

Aleksander ja na međunarodnoj konferenciji posvećenoj sajber bezbednosti koja se održava u Njujorku, najavio otpuštanje 90% sistem administratora koji će biti zamenjeni automatizovanim sistemima i kojih u ovom trenutku na platnom spisku agencije ima oko 1000 čime će se u budućnosti sprečiti curenje informacija o tajnim operacijama agencije.

General tvrdi da razlog za ovakvu odluku nije Edvard Snouden, bivši saradnik CIA, koji je neposredno pre nego što je dostavio medijima tajne dokumente NSA o operacijama Prizma i XKEYSCORE, bio zaposlen na mestu sistem administratora u NSA, već da je samo proces prelaska na automatizovane sisteme ubrzan posle odluke Snoudena da napusti agenciju, nezadovoljan njenim delovanjem i metodama.

Korišćenje tehnologije koja će automatizovati mnoge poslove koje sada obavljaju sistem administratori učiniće mreže NSA otpornijim i bezbednijim, rekao je Aleksander.

Obaveštajna agencija čije je tajne o prisluškivanju i praćenju telefonske i internet komunikacije miliona Amerikanaca ali i stranih državljana razotkrio Snouden, nezadovoljan delovanjem i metodama agencije, tokom poslednja dva meseca je zbog toga izložena lavini kritika zastupnika ljudskih prava i građanskih sloboda i zakonodavaca. Snouden koga američke vlasti traže zbog optužbi za krivična dela dobio je privremeni azil u Rusiji.

Osim ove radikalne mere čiji je cilj zaštita osetljivih informacija, biće i drugih, najavio je general Aleksander ranije. Jedna od njih je definisana novim pravilom agencije po kome će pristup određenim podacima na kompjuterskim sistemima agencije i kopiranje tajnih dokumenata sa sigrunih mreža na prenosive uređaje za skladištenje podataka zahtevati prisustvo najmanje dvoje zaposlenih.

„Mi verujemo ljudima sa informacijama. Na kraju je sve u ljudima i poverenju. A ljudi koji imaju pristup informacijama u sklopu svojih zadataka, mogu prouzrokovati ogromnu štetu ako zloupotrebe te informacije“, rekao je Aleksander koji je još jednom branio ponašanje agencije na čijem je čelu i ponovio tvrdnju da su mediji pogrešno okarakterisali delovanje agencije.

Javnost, posebno stručna javnost već je ismejala ove planove jer će se NSA otpuštanjem hiljadu zaposlenih suočiti sa njihovim gnevom, pa bi se moglo dogoditi da se iz redova onih koji su ostali bez posla pojavi sledeći Snouden.
Одговори
#3

Američka Nacionalna agencija za bezbednost (NSA) objavila je dokument u kome su na sedam strana izneti neki detalji o operacijama koje su u nadležnosti agencije, uključujući i tvrdnju da NSA dolazi u dodir sa „samo“ 1,6% podataka koji se prenose putem interneta na dnevnom nivou.

Dokument je objavljen u subotu, bez mnogo pompe, a mediji su ga dočekali prilično mlako urpkos tome što su u njemu izneti neki zanimljivi podaci uključujući i onaj da NSA analizira svaki email koji se šalje izvan SAD ili koji se u SAD pošalje iz inostranstva.

U uvodnom delu dokumenta kojim se u suštini pokušava da opravda praksa i delovanje agencije, se navodi da NSA zbog nedostatka odgovorajućih alata nije mogla da prati jednog od terorista odgovornih za terorističke napade na Njujork i Vašington koji su se dogodili pre 12 godina, 11. septembra 2001. Da bi se odgovorilo zahtevima američkih vlasti razvijeno je nekoliko programa sa ciljem da se povežu informacije dostupne obaveštajnoj zajednici i ojača koordinacija između stranih i domaćih obaveštajnih agencija.

Iako mnogi posle onoga što je svetu o delovanju i praksi američkih tajnih službi otkrio uzbunjivač Edvard Snouden imaju utisak da NSA drži celokupan internet u šaci, iz agencije tvrde drugačije:

„Prema podacima koje su objavili veliki tehnološki provajderi, internet nosi 1,826 petabajta podataka dnevno. U okviru svojih obaveštajnih zadataka, NSA dođe u dodir sa 1,6% toga. Međutim, od 1,6% svih podataka, samo 0,025% su oni koji su izabrani za pregled. NSA analitičari obavljajući svoje zadatke pregledaju 0,00004% svetskog internet sabraćaja, što je manje od milionitog dela.“

Međutim, bez obzira kako ovi procenti izgledaju zanemarljivo, iza njih stoje ozbiljni brojevi s obzirom na količinu podataka koji se dnevno prenose preko interneta.

NSA u dokumentu odbacuje optužbe da koristi strane partnere da bi zaobišla američki zakon. NSA ima partnere u 30 zemalja ali agencija nije niti će ikada koristiti partnerstvo sa stranom obaveštajnom službom da zatraži uslugu za ono što joj je američkim zakonom zabranjeno da čini.

„Ova partnerstva su važan deo američke i savezničke odbrane od terorista, aktera sajber pretnji i drugih koji su pretnja našoj pojedinačnoj i kolektivnoj bezbednosti. Obe strane imaju korist od tog odnosa.“

Dokument otkriva i kako NSA racionalizuje svoje špijunske aktivnosti:

„Ne treba da žrtvujemo građanske slobode zbog nacionalne bezbednosti; i jedno i drugo su sastavni deo onoga što mi jesmo kao Amerikanci. NSA može i ona će nastaviti da sprovodi svoje operacije na način na koji će se poštovati i jedno i drugo.“

Svako ko je pratio skandal u koji je upletena agencija može pobiti ovaj argument NSA koji je još jedan izgovor za obaveštajnu agenciju da nastavi da sprovodi masovni nadzor nad korisnicima interneta.
Одговори
#4

Kako je američka NSA špijunirala EU i UN

Tvrdnje predsednika Baraka Obame da su špijunske aktivnosti američke Nacionalne bezbednosne agencije (NSA) usmerene na sprečavanje terorističkih napada ozbiljno su dovedene u pitanje, piše nemaški Špigl. Procurela dokumentima američke obaveštajne agencije otkrila su da su Amerikanci špijunirali evropske diplomate, ali i Ujedinjene nacije.

Prema dokumentima koja su potekla od Snoudena a u koje je Špigl imao uvid, NSA je pre godinu dana hakovala sistem za video konferencijsku vezu, pre nego što su EU počele da koriste zgradu.

Agenti NSA imali su planove zgrade i znali su tačan raspored kancelarija kao i lokaciju servera, pre nego što su ambasadori 28 zemalja članica EU počeli da koriste zgradu koju su u septembru prošle godine svečano otvorili predsedavajući Evropske komisije Hose Manuel Barozo i predsednik Evropskog saveta Herman van Rompej. Svečanom otvaranju prisustvovao je i Generalni sekretar UN Ban Ki Mun.

NSA je nadzirala i kancelariju na 31. spratu zgrade u kojoj se svakog utorka u 9 sati održava sastanak ambasadora evropskih država pri Ujedinjenim nacijama.

Za NSA nije bilo tajni kada je u pitanju zgrada EU na Trećoj aveniji u Njujorku, koja je u dokumentima do kojih je došao Špigl označena tajnim imenom “Apalachee”.

Procurela dokumenta otkrivaju i da je NSA špijunirala evropske misije na više načina: hard diskovi iz ambasade EU u Njujorku su kopirani, a agenti NSA su uspeli da hakuju internu kompjutersku mrežu ambasade u Vašingtonu.

Pre samo nedelju dana, na konferenciju za medije u Beloj kući, Obama je rekao da on i NSA nemaju interesa da rade bilo šta drugo osim da spreče terorističke napade.

Poverljivi dokumenti u koje je Špigl imao uvid otkivaju kako Amerikanci sistematski špijuniraju svoje partnere u EU, Međunarodnu agenciju za atomsku energiju u Beču, UN, kao i više od 80 ambasada i konzulata širom sveta. Ovaj intenzivni, dobro organizovani nadzor, prema pisanju Špigla, nema nikakve veze sa borbom protiv terorizma.
Одговори
#5

Da li je američka NSA odgovorna za napad na belgijski telekom?

http://www.informacija.rs/Vesti/Da-li-je...lekom.html
Одговори
#6

[Слика: v1_4581_images.jpg]
NSA kupuje informacije o 0-day ranjivostima u programima od francuske firme VUPEN

Skandal godine, objavljivanje poverljivih dokumenata američke obaveštajne agencije NSA o tajnim programima za nadzor američkih građana i ostatka planete koje je medijima dostavio sada bivši saradnik NSA Edvard Snouden je priča kojoj se ne nazire kraj.

I dok se Snouden koji trenutno živi u Rusiji koja mu je dala privremeni azil ne oglašava, javnost svakodnevno doznaje nove pojedinosti koje osvetljavaju zastrašujući obim onoga što je pod nazorom NSA.

Jedno od najnovijih otkrića je ono do kojeg je došao sajt MuckRock koje pokazuje kako NSA kupuje informacije o 0-day ranjivostima u softveru od francuske kompanije VUPEN.

Prema dokumentima do kojih je MuckRock došao podnevši FOI zahtev (Freedom of Information), NSA je sklopio ugovor o korišćenju "servisa binarne analize i exploit-a" sa VUPEN-om koji je francuska firma ponudila prošlog septembra.

VUPEN je već duže vreme poznat kao prodavac informacija o propustima koje istraživači ove kompanije otkrivaju u sistemima i softveru. Reč je dakle o 0-day ranjivostima i sajber napadima za koje proizvođači softvera ne znaju i koje nisu zakrpljene. Ove ranjivosti mogu biti iskorišćene za pristup sistemima i informacijama, ali i prodavane na crnom tržištu kao vredna roba koja ima kupce voljne da plate i da za to izdvoje stotine hiljada dolara.

Hakeri su primetno sve manje voljni da informacije o propustima koje otkriju proslede proizvođačima softvera bez ikakve nadoknade a čak i da proizvođač softvera raspolaže fondom za nagrađivanje istraživača, ti iznosi su neuporedivo manji u odnosu na one koje nude vladine agencije kao što je NSA.

Otkriće da je NSA potpisala ugovor sa VUPEN-om ne iznenađuje mnogo, jer su SAD poznate kao najveći kupac malvera u svetu.

Портал Информација.рс
Одговори
#7

NSA reportedly collecting millions of personal online contact lists worldwide

НСА наводно прикупља милионe личних онлине контакт листи широм света

http://www.foxnews.com/politics/2013/10/...worldwide/
Одговори
#8

Бивши шеф ЦИА: епоха интернета је ''златни век'' шпијунаже

[Слика: 4highres_00000401549916.jpg]
Фото: EPA

Америчка обавештајна служба од почетка је посматрала епоху интернета као ''златни век'' за електронску шпијунажу, признао је бивши шеф ЦИА и АНБ, генерал Мајкл Хејден.

Он је говорио на брифингу за новинаре који је био посвећен стабилизацији ''трансатлантских односа'' након што је бивши сарадник америчке специјалне службе Едвард Сноуден открио информације које су конкретно везане за прислушкивање телефонских разговора канцеларке Немачке, Ангеле Меркел.

Хејден је такође признао да одговорност за ситуацију и њено исправљање сносе САД.

http://serbian.ruvr.ru/2013_11_09/Bivshi...pijunazhe/

Vašington : NSA upadala u baze podataka "Gugla" i "Jahua"

http://glassrbije.org/%C4%8Dlanak/va%C5%...la-i-jahua
Одговори
#9

Posle otkrića tajnih programa NSA, Yahoo najavljuje enkripciju svih podataka

Yahoo je najavio da će početkom naredne godine započeti sa enkripcijom svih podataka koji se prenose između centara podataka kompanije. Posle otkrića tajnih programa američke NSA za masovno praćenje korisnika interneta direktorka kompanije Marisa Majer odlučna je u nameri da zaštiti privatnost korisnika servisa kompanije.

Majerova je u tekstu objavljenom na blogu kompanije ponovila da kompanija kojom ona rukovodi nikada nije omogućila pristup centrima podataka NSA niti bilo kojoj drugoj agenciji.

Posle otkrića tajnih programa za praćenje korisnika interneta, agencije su pokušale da odbace ove tvrdnje braneći se time da bi takve aktivnosti bile nezakonite. Međutim, bez obzira na to, Marisa Majer kaže da će njena kompanija preduzeti korake u pravcu unapređenja enkrpcije celokupne infrastukture kompanje.

“Nedavno smo najavili da ćemo učiniti Yahoo Mail sigurnijim uvođenjem https Secure Socket Layer (SSL) enkripcije sa 2048-bitnim ključem do 8. januara 2014. Sada objavljujemo da ćemo to uraditi i za sve Yahoo-ove proizvode”, rekla je Majer.

Majer je rekla da enkripcijom neće biti obuhvaćeni samo podaci koji se razmenjuju između centara podataka, već će korisnicima do kraja prvog tromesečja sledeće godine biti ponuđena mogućnost enkripcije svih podataka koje oni razmenjuju sa Yahoo-om.

“Bilo je mnogo izveštaja poslednjih šest meseci o tajnom pristupanju korisničkim podacima od strane američkih vlasti bez znanja tehnoloških kompanija o tome, uključujući i Yahoo”, kaže Majer. Jasno je da je ovaj potez kompanije pokušaj da se zaštite podaci korisnika od raznih špijunskih agencija. Masovno špijuniranje korisnika koji koriste proizvode i usluge internet giganata kao što su Google i Yahoo postalo je vruća tema pošto je bivši službenik CIA Edvard Snouden dostavio medijima tajna dokumenta američke Agencije za nacionalnu bezbednost koja su razotkrila neverovatne razmere špijunskih aktivnosti agencije.

Извор: Портал Информација.рс
Одговори
#10

[Слика: 4anb_kollaj.jpg]

Америчко прислушкивање на Балкану

http://serbian.ruvr.ru/2013_12_01/Americ...a-Balkanu/
Одговори
#11

NSA koristi Google-ove kolačiće za praćenje sumnjivih korisnika

Da li je Google znao da američka Agencija za nacionalnu bezbednost NSA i britanska obaveštajna agencija GCHQ koriste kolačiće za praćenje korisnika servisa kompanije? Sudeći prema dokumentima koje je Vašington Postu dostavio bivši saradnik NSA Edvard Snouden, Google je znao za ovakvu praksu agencija. Iz kompanije su odbili da komentarišu pisanje Posta.

NSA je koristila Google-ovu tehnologiju kolačića za praćenje korisnika koja omogućava web sajtovima da identifikuju računare korisnika uz pomoć digitalnog otiska browsera.

Vise na internet adresi>

http://www.informacija.rs/Vesti/NSA-kori...snika.html
Одговори
#12

Rezolucija UN osudila masovno praćenje internet korisnika i pozvala na poštovanje prava na privatnost


Rezolucija UN osudila masovno praćenje internet korisnika i pozvala na poštovanje prava na privatnost

Vesti, 20.12.2013, 09:28 AM
Rezolucija UN osudila masovno praćenje internet korisnika i pozvala na poštovanje prava na privatnost

Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno je usvojila rezoluciju kojom se osuđuje masovni nadzor nad nevinim građanima država članica i kojom se zahteva da se poštuje i zaštiti pravo građana na privatnost, uključujući i ono koje se tiče digitalnih komunikacija.

Tekst rezolucije koju su usvojila 193 člana skupštine predložili su Brazil i Nemačka posle objavljenih informacija da je američka NSA špijunirala strane šefove država, uključujući i predsednicu Brazila Dilmu Rusef i nemačku kancelarku Angelu Merkel.

Rezolucija koju je usvojila Generalna skupština UN-a nije obavezujuća ali ima moralnu i političku težinu.

Више на интернет адреси:
http://www.informacija.rs/Vesti/Rezoluci...tnost.html
Одговори
#13

NSA platila RSA 10 miliona dolara za implementaciju algoritma sa backdoor-om

Američka Nacionalna bezbednosna agencija platila je 10 miliona dolara kompaniji RSA, koja uživa status pionira u industriji kompjuterske bezbednosti, za implementaciju slabog algoritma enkripcije u široko primenjeni sigurnosni softver BSafe, javio je Rojters.

Tajni dogovor je bio deo nastojanja NSA da oslabi standarde enkripcije da bi se pomoglo programima agencije za masovni nadzor.

Vise na internet adresi>

http://www.informacija.rs/Vesti/NSA-plat...or-om.html
Одговори
#14

Prema pisanju nemačkog Špigla, hakerska jedinica američke obaveštajne agencije NSA koja je odgovorna za najveće hakerske poduhvate agencije o kojima smo saznali ove godine, koristi metode za praćenje za koje biste mislili da su moguće samo u holivudskim filmovima.

Hakeri NSA mogu pratiti svoje ciljeve daljinski, u čemu im pomoć pružaju bezbednosni propusti u operativnim sistemima kao što je Windows, koji je NSA hakerima najomiljeniji.

Ali kada ovaj moderan špijunski pristup ne funkcioniše, na scenu stupa “stara špijunska škola” - čeka se da lice koje je pod nadzorom naruči neki uređaj ili komponentu. Zajedno sa CIA i FBI, NSA presreće isporuke laptop računare i drugu računarske opremu da bi ubacila malvere ili instalirala maliciozni hardver pre nego što roba stigne na adrese naručilaca. Elitna hakerska jedinica NSA nazvana TAO (Tailored Access Operations) ima mogućnost da robu koja treba da bude isporučena najpre dopremi u svoje tajne radionice, u kojima hakeri u računare ubacuju maliciozni softver ili hardver koji omogućavaju NSA daljinski pristup računaru. Tako ako “Osoba X” koja je pod nadzorom naruči putem interneta novi laptop, pre nego što mu bude isporučen na kućnu adresu, on će završiti u TAO radionici, u kojoj će paket biti otvoren da bi NSA implementirala backdoor i tek onda, ponovo spakovana roba biće poslata na adresu naručioca.

Vise na>
http://www.informacija.rs/Vesti/NSA-pres...lvere.html
Одговори


Скочи на Форум:


Корисника прегледа ову тему: 8 Гост(а)
Све форуме означи прочитаним